Platiš isto za manje: Šrinkflacija je učestala i nije nezakonita

Poskupljenja su posljedica onoga što se u posljednje četiri godine skoro pa istovremeno desilo, što je nazvano savršena oluja. Naime, sve je počelo s pandemijom koronavirusa zbog koje su proizvodnja i druge ekonomske aktivnosti značajno poremećene u cijelom svijetu. Ti poremećaji se prvenstveno odnose na Kinu koja je kao svjetski proizvođač dugo imala vrlo restriktivne mjere protiv pandemije.

Reakcija na poremećaje bila je i štampanje novca, što su učinile i Sjedinjene Američke Države kao najveća svjetska ekonomija. Uslijed poremećaja globalnog lanca opskrbe i povećanja novčane mase desilo se naglo povećanje prodaje proizvoda i usluga. Potražnja za mnogim proizvodima i uslugama je bila veća od njihove ponude. Razlog zašto je potražnja bila veća od ponude je dobrim dijelom u poremećajima globalnog lanca opskrbe.

Tek što je pandemija počela da splašnjava, počela je agresija Rusije na Ukrajinu kao zemlje koja je velika izvoznica nekoliko namirnica. Tri namirnice koje najviše izvozi širom svijeta su suncokretovo ulje, žito i uljana repica.

Rat u Ukrajini i odluka Zapada da prestane uvoziti ruske energente, što je reakcija na agresiju, dodatno su povećali inflaciju. Pandemija, rat i posljedice rata uslijedile su usred klimatskih promjena koje su proizvodnju činile skupljom i prije spomenutih dešavanja.

Što je šrinkflacija

Bosna i Hercegovina je u prve dvije godine bila pogođena galopirajućom inflacijom, što znači da je godišnja stopa inflacije bila iznad 10 posto. Dakle, osjetno je da se za istu količinu, primjera radi, čokolade mora izdvojiti više novca.

No, manje je primjetno kada se za manju količinu čokolade mora izdvojiti isto novca koliko i ranije. Jednostavnije rečeno, manje je primjetno da čokolada s 90 grama, koju ste plaćali jednu KM, sada sadrži 80 grama, ali i dalje košta jednu KM. Smanjivanje količine uz zadržavanje prvobitne cijene zove se šrinkflacija.

Proizvođači se nerijetko koriste šrinkflacijom. To je slučaj i u Bosni i Hercegovini, za što su nadležni naveli da nije nezakonito, ali da je nekorektno prema potrošačima.

Šrinkflacija u Bosni i Hercegovini

Vlasti oba entiteta su u odgovoru na upit Klix.ba napomenule da šrinkflacija nije prepoznata zakonom. To znači da proizvođači nisu obavezni da najave smanjenje količine uz zadržavanje cijene ili da istaknu proizvod kojem je smanjena količina uz zadržavanje cijene.

Ono što je zakonski obavezno jeste da na proizvodu bude jasno naznačena količina i cijena. Tako da je na samim potrošačima da budu obazrivi prilikom kupovine ako žele primijetiti šrinkflaciju.

Međutim, u Ministarstvu trgovine Federacije Bosne i Hercegovine su konstatirali da je riječ o, kako su naveli, perfidnoj prevari potrošača jer potrošači brže uoče cijenu ako je ista, a onda provjeravaju gramažu. Najavili su da razmatraju kako tome stati u kraj, a jedan od mogućih načina je da ti proizvodi budu jasno istaknuti, što je slučaj u Francuskoj u kojoj proizvodi pod šrinkflacijom imaju posebnu etiketu.

"Jedan od prijedloga je da ambalaža takvih proizvoda bude svjetlija i da se na policama jasno vidi razlika između proizvoda smanjene gramaže i proizvoda uobičajene gramaže", ukazali su.

No, kako su naglasili, to bi se moglo primijeniti samo kada su u pitanju domaći proizvođači, ali ne i inostrani proizvođači. Ovo nije zanemarivo s obzirom na to da Bosna i Hercegovina većinu namirnica uvozi.

Dnevnik.ba