Zahvaljujući Borjani Krišto 100 milijuna maraka za poplavljena područja u BiH

Strateško planiranje, suradnja i koordinacija institucija, uz snažan angažman Vijeća ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, doveli su do iznimnog rezultata - Europska unija je bez ijedne zamjerke uvažila zahtjev BiH za sredstva iz Fonda solidarnosti EU (EUSF) te se krenulo u određivanje financijske pomoći koja će biti dostupna BiH za saniranje šteta nastalih uslijed poplava u listopadu 2024. godine, a iznos bi se, prema nekim procjenama, mogao kretati od 46,3 do 54,7 milijuna eura, piše Večernji list BiH.

Dobra ocjena iz EU-a

Večernji list imao je uvid u dopis ravnateljice Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku u Europskoj komisiji Themis Christophidou upućen predsjedateljici Krišto, u kojemu je potvrđeno kako je dokumentacija BiH sveobuhvatna, podrobna i dobro strukturirana te kako su prijavljene štete vjerodostojne i nisu potrebne dodatne informacije, uz naglasak kako je idući korak određivanje financijske pomoći Bosni i Hercegovini.

U dopisu je naglašeno kako je Komisija temeljito ispitala prijavu za EUSF i njezine priloge.

- Smatramo da se učinci navedeni u prijavi za EUSF mogu razumno pripisati poplavnom događaju izazvanom sustavom niskog tlaka te da je zahtjev Bosne i Hercegovine prihvatljiv za pomoć iz EUSF-a. Dokumentacija koju su dostavila bosanskohercegovačka tijela je sveobuhvatna, podrobna i dobro strukturirana. Meteorološki događaj obilježile su intenzivne oborine koncentrirane u nekoliko sati, pri čemu je topografija regije doprinijela brzom otjecanju i posljedičnim poplavama - ističe se u dopisu. Također, kako su istaknula tijela u prijavi (a potvrdilo aktiviranje brzog mapiranja), događaj je uključivao više odrona tla koji su značajno doprinijeli gospodarskim štetama.

Prilozi 3 i 4 prikazuju metodologiju korištenu za procjenu šteta, pružajući detaljnu kategorizaciju pogođenih sektora. Zaključno, Komisija smatra da su prijavljene štete vjerodostojne i da nisu potrebne dodatne informacije. Sljedeći korak je da Komisija odredi iznos financijske pomoći Bosni i Hercegovini, uz potpuno uvažavanje dostupnih proračunskih sredstava te će uputiti prijedlog za mobilizaciju nadležnom proračunskom tijelu (Europskom parlamentu i Vijeću) - objašnjeno je pritom. Istodobno, bila je na području Konjica, Jablanice i Mostara (Drežnica) u HNŽ-u, općinama Fojnica, Kreševo ​​i Kiseljak u SBŽ-u, uz mnogo smrtno stradalih i veliku materijalnu štetu.

Osim nestanka struje u trajanju od nekoliko dana te prekida fiksne i mobilne telefonije, došlo je i do potpunog poremećaja cestovnog i željezničkog prometa, kao i potpune odsječenosti pojedinih naselja te goleme materijalne štete.

Opsežan posao

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je krajem prosinca 2024. službeno podnijela zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u cilju sanacije šteta prouzročenih razornim poplavama koje su u listopadu ove godine pogodile Bosnu i Hercegovinu. Ovaj korak predstavljao je važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu jer je ovo prvi put da se naša zemlja može prijaviti za sredstva iz ovog značajnog europskog mehanizma solidarnosti.

Zahtjev za sredstva EUSF-a bio je rezultat intenzivnog rada Tima za pripremu zahtjeva, koji je imenovalo Vijeće ministara BiH na prijedlog predsjedateljice, a u koji su bili uključeni predstavnici Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH, državnih ministarstava sigurnosti te financija i riznice, Direkcije za europske integracije, Direkcije za ekonomsko planiranje, Vijeća za statistiku BiH, kao i predstavnici entitetskih uprava civilne zaštite. U radu Tima sudjelovali su i imenovani koordinatori Vlade Federacije BiH, koordinatori uime županijskih vlada, timovi lokalnih zajednica Mostara, Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa, Kiseljaka, Breze, Visokog, Vareša i Drvara. U cijeli proces pripreme zahtjeva, koji je bio složen i intenzivan, bili su uključeni te su pružili potporu i pomoć i stručnjaci EBRD-a iz Hrvatske, stručnjaci iz Slovenije koje je podržala Svjetska banka, kao domaći stručnjaci Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu te Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru. Uz navedene međunarodne financijske institucije, potporu su pružile i Republika Hrvatska i Republika Slovenija, koje su stavile na raspolaganje svoje kapacitete za uspješnu finalizaciju zahtjeva. Proces prikupljanja podataka odvijao se posredstvom imenovanih koordinatora za sve relevantne sektore na razini Federacije BiH, županija i na lokalnoj razini.